31. nastavak

Protivljenje konceptu stvaranja bošnjačke nacionalnosti

Kada su Alija Izetbegović i njegovi bliski suradnici osamdesetih godina posjetili Washington i susreli se s Hrvatima, Jugoslavenima, Bošnjacima i muslimanima, Kerim Reis, koji je dobro poznavao Izetbegovića još iz zatvorskih dana, prema vlastitom iskazu, rekao je za njega »da je on dobar čovjek, idealist i vjerski fanatik. ali politička luda«

Piše: Marin Sopta

U svojim člancima Kerim Reis upoznavao je svoje čitatelje u muslimanskom svijetu s teškom političkom i ekonomskom krizom u Jugoslaviji, s kršenjem ljudskih prava naročito na Kosovu, ili pak s podmetnutim »požarom u zagrebačkoj džamiji koji je, prema mišljenju muslimana u Zagrebu, koordiniran od službenih jugoslavenskih tijela«.

U jednom od nekoliko stotina članaka koji su tiskani u spomenutim novinama Kerim Reis opširno opisuje proces muslimanizma na čelu s Alijom Izetbegovićem koji se vodio u Sarajevu. U njima Reis apelira na muslimansku braću u svijetu »da pokažu svoju solidarnost s nevino optuženim..., da njihove vlade prave politički pritisak i da ekonomski bojkotiraju Jugoslaviju.«

Reis naročito ističe Aliju Izetbegovića, čija je knjiga »Islam između Istoka i Zapada«, postala veoma popularnom među muslimanima. Izetbegovićeva knjiga i ideje izrečene u njoj imale su velik odjek »u redovima muslimanskih studenata i intelektualca koji su u privatno organiziranim sastancima vodili velike rasprave«.

Potaknuti Izetbegovićevim pisanjem i raspravama, muslimanski intelektualci počeli su zahtijevati veća vjerska i ljudska prava za svoje zajednice, ističe Kerim Reis u svom članku »Pisac osuđen na zatvor zbog svoje vjere«, objavljenom u Crescent Internationalu 1984.

U članku »Nezadovoljstvo među bosanskim muslimanima prijeti pobunom«, objavljenom na naslovnoj stranici Arab Newsa od 23. lipnja 1983. godine, Reis ističe kako je nedavno uhićen Mustafa Spahić, imam iz Vogošća, »samo jedan od stotinu imama koji su u ožujku i travnju ove godine uhićeni«. Svakako da su takve vijesti i napisi o neravnopravnom položaju muslimana u Bosni i Hercegovini, Kosovu i u Sandžaku, kao i drugim vrstama diskriminacije koju Beograd provodi protiv muslimana imali velik odjek u islamskom svijetu.

Reisovo pisanje izazvalo je oštre reakcije službene jugoslavenske vlasti i bezuspješne pokušaje da mu onemoguće pisanje i javno djelovanje u islamskim krugovima. Optužbe da je »ustaški zločinac« »ustaša koji propagira terorizam protiv Jugoslavije« samo su neki od atributa prišiveni Reisu. No zahvaljujući ustanovi Hrvatski islamski centar, koja je bila otvorena svim muslimanima u Torontu, Reisovim i Durakovićevim vezama i odnosima s veleposlanicima islamskoga arapskog svijeta u Ottawi, glavnom gradu Kanade, pokušaji jugoslavenskih vlasti da ga kompromitiraju bili su neuspješni.

Kada su Alija Izetbegović i njegovi bliski suradnici osamdesetih godina posjetili Washington i susreli se s Hrvatima, Jugoslavenima, Bošnjacima i muslimanima, Kerim Reis, koji je dobro poznavao Izetbegovića još iz zatvorskih dana, prema vlastitom iskazu, rekao je za njega »da je on dobar čovjek, idealist i vjerski fanatik. ali politička luda«.

Reis i Nijaz Batlak, kasnije general Daiđa, koji su bili na tom skupu, oštro su se suprotstavili Izetbegovićevu konceptu stvaranja bošnjačke nacionalnosti. Za Domovinskog rata Kerim Reis i Hrvatski islamski centar javno i beskompromisno podržavaju stvaranje suverene demokratske Republike Hrvatske.

Pri službenom posjetu hrvatske vlade na čelu s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom Kanadi, Kerim Reis kao domaćin dočekuje goste u Hrvatskom islamskom centru. Tim su posjetom Predsjednika Republike Hrvatske članovi hrvatske vlade htjeli odati javno priznanje članovima i upravi Hrvatskog islamskog centra za njihov dosadašnji rad i poslati poruku da Hrvati nisu samo katolici.

Nažalost, nakon izbijanja muslimansko-hrvatskog sukoba, Hrvatski islamski centar, pod pritiskom muslimana vjernika iz drugih država, mijenja ime u Islamski centar.

Govoreći o aktivnostima i doprinosu Hrvata islamske vjere u iseljeništvu za uspostavu suverene demokratske Republike Hrvatske svakako treba istaknuti i Memorandum Hrvata muslimana koji su uputili Sveislamskom kongresu održanom u Karachiju u Pakistan u veljači 1951. godine.

Iz objektivnih razloga, »mi, Hrvati muslimani u emigraciji, žalimo što ne možemo sudjelovati u radu Kongresa«, stoji odmah na početku Memoranduma. No to nije smetalo da pred delegate Drugog sveislamskog kongresa dugački Memorandum, napisan na engleskom jeziku, pročita pakistanski državnik, koji je bio tajnik Kongresa Inamillah Klan.

Za vrijeme Kongresa tajnik najveće muslimanske organizacije »Braća muslimani« Omer Bey Emir, koji je bio i član Svearapskog vijeća za Palestinu, inače sirijski opunomoćeni ministar u Karachiju, održao je veoma impresivan govor o Hrvatima islamske vjere, o njihovoj teškoj i tragičnoj povijesti, današnjem položaju i njihovim zahtjevima za slobodnu i demokratsku Hrvatsku.

(Nastavlja se)

(Vjesnik, 04. listopada 2004.)